Informator                                         Droga i skola

Roditelji ne kapiraju   Lekari u soku   Opasnost u skolskom dvoristu

Uloga skole u borbi protiv nasilja i droge

Nagli porast uzivalaca droge u srednjim i osnovnim skolama

HEROJI I HEROINE

U proseku, u svakom odeljenju beogradskih srednjih skola po jedan ucenik ima ozbiljne probleme zavisnosti od droga. Sve je vise registrovanih HIV pozitivnih adolescenata u glavnom gradu, koji kao glavni razlog navode intravensko koriscenje droge.

Kao i u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi, guzva je i u Zavodu za bolesti zavisnosti u ulici Teodora Drajzera 44. Ipak, razlika izmedju ove i drugih zdravstvenih ustanova odmah je uocljiva. Pacijenti i posetioci Zavoda su uglavnom mladi ljudi, sve cesce deca.

Misa ima 16 godina. Leci se od heroinske zavisnosti. Drogu je uzeo na svoj petnaesti rodjendan "zbog drustva i zelje da proba nesto novo".

- Odmah sam uzeo heroin. Vec je prvi osecaj bio divan. Tesko je opisati to blazenstvo, osecaj potpune opustenosti. Osecao sam se bukvalno kao da letim, prica Misa sa nostalgicnim smehom. Medjutim, kaze da je shvatio da je postao zavisan vec posle prvih mesec dana.

- Uzimao sam cetvrtinu, polovinu grama pa sve vise i vise... Cim prvi put nisam uzeo heroin, osetio sam fizicku krizu. To je najgore. Bol. Sve boli... Dok se priseca, lice mu se izoblicuje od grca, od straha. Kaze da bi bilo manje strasno da je to samo fizicki bol. Da bi se to nekako moglo izdrzati. Stanje krize karakterise jaka psihicka patnja: "Tada je covek spreman na sve."

Nas sagovornik priznaje da je cesto dolazio u sukob sa zakonom. Obijao je automobile i stanove. "Roditelji su saznali da sam narkoman tek kada me je pre nekoliko meseci uhapsila policija. Prethodno su se povremeno cudili kada bi slucajno videli koliko imam para. Moj dzeparac bio je mali ali sam ih umirivao pricom da sam blagajnik u razredu. Kao, skupljam novac za ekskurziju..."

RODITELJI NE KAPIRAJU

Misin lekar, psihijatar Branko Eric, kaze da roditelji, po pravilu, kasno primete da im je dete zavisnik od droga. "Imamo pacijente koji se drogiraju po nekoliko godina a njihovi roditelji to saznaju, recimo, poslednja dva meseca." Osim sto su zauzeti i preokupirani borbom za osiguranje egzistencije, najcesce su roditelji "slepi za promene ponasanja kod svoje dece", tvrdi dr Eric. Stavise, istice da oni obicno negiraju promene u detetovom ponasanju.

Prema procenama Zavoda za bolesti zavisnosti, u Beogradu zivi oko  35000 narkomana. Pretpostavlja se da u citavoj Srbiji ima oko 80000 zavisnika od droge.Iako zvanicnih podataka nema, strucnjaci sve cesce tvrde da je oko 60 odsto mladih, najvise srednjoskolaca, u kontaktu sa drogom.

"Vreme pocinjanja konzumiranja psihoaktivnih supstanci u proseku se pomerilo na oko 15 godina. Sve mladji i mladji adolescenti, deca od 12, 13 ili 14 godina dolaze kod nas sa vec uspostavljenom zavisnoscu ili zloupotrebom uzimanja droga", kaze dr Eric.

Skolska dvorista postala su izuzetno opasna. Deca cesto opisuju starije osobe kako najcesce kroz zube nude ekstazi, sinteticku supstancu koja je posednjih godina kod maldih ubedljivo najpopularnija. Deca se, dakle, nalaze u okruzenju koje otvara mogucnost da lako i u pocetku za jeftine pare, dodju do raznih opojnih supstanci.

"S obzirom da adolescenti jos nemaju sopstvenu organizovanu licnost, oni zele da se identifikuju sa vrsnjacima, da postanu deo plemena u kome nece da strce ni na koji nacin. Ogromna je zelja za dokazivanjem, ogromna je radoznalost. Adolescent tek utvrdjuje granice svojih mogucnosti. On ne zna koliko moze da trci, koliko moze da voli, koliko moze da podnosi bol. Jedna od njihovih vaznih osobina je omnipotencija. Misle da mogu da ostvare sve sto pozele, da mogu da nadvladaju sve prepreke. Oni nisu svesni da se zavisnost uspostavlja brzo i da se iz nje izlazi veoma tesko", objasnjava nas sagovornik dr Eric.

Zanimljivo je da se poslednjih godina izmenila socijalna struktura narkomana. Pre desetak godina oni su pripadali visim socijalnim slojevima. Sada ih je najvise izsrednjeg i nizeg sloja.

LEKARI U SOKU

Dr Oliver Vidojevic, psihijatar iz Instituta za mentalno zdravlje u Beogradu, potvrdjuje da je stanje alarmantno: "U proseku u svakom odeljenju beogradskih srednjih skola po jedan ucenik ima ozbiljne probleme zavisnosti od droge." To znaci da su svi ostali ucenici izlozeni manje ili vise izvesnoj zloupotrebi psihoaktivnih supstanci i da su svi u prilici da vide tudje iskustvo unutar svoje generacije.

"Nasi najcesci pacijenti su djaci prvog razreda gimnazije ili srednje skole. Ubedljivo najcesci odgovor na pitanje zbog cega koriste drogu, upucuje na uticaj neposredne okoline. Direktni indikatori su najcesce vrsnjaci. Uzrast prvog uzimanja, pocetnog iskustva je sve nizi. Sokira kada dodje dete od devet godina koje je vec zloupotrebljavalo isparljive rastvarace ili dete od dvanaest godina koje je vec iskusilo heroin. To nisu vise samo kurioziteti", kategorican je dr Vidojevic.

U Zavod za bolesti zavisnosti zabrinuti i prerano ostareli roditelji dosli su da svog sedamnaestogodisnjeg sina izvedu iz bolnice. Majka nerado pristaje da razgovara. Njen suprug je to prethodno ostro odbio, okrenuo se i izasao napolje. Kao da ga je sramota, kao da se oseca krivim.

- Primetila sam da nesto nije u redu po njegovom izmenjenom ponasanju. Po ceo dan je spavao, nocu je tek izlazio. Kada je postao manje pazljiv, pocela sam da nailazim na dokaze. U pocetku sam nalazila bensedin, trodon... Posle tabletomanije presao je na heroin. Moj suprug je dugo izbegavao da se suoci sa stvarnoscu. Smatrao je da tako nesto ne moze da se dogodi u nasoj kuci. Suocio se tek kada su iz stana pocele da nestaju vrednije stvari i novac. Nasa borba da sinu pomognemo traje vec pet godina. Njegova bolest je, shvatila sam, bolest duse - poverava se iscrpljena zena koja posle vise godina pakla ne dozvoljava da joj u ocima nada nadvlada sumnju, dok se priblizavala izmrsavelom sinu. Pre nego sto su se dodirnuli, dodaje: "Mislim da drzava treba da pocne da sprovodi prevenciju jos u obdanistu i osnovnoj skoli."

OPASNOST U SKOLSKOM DVORISTU

Strucnjaci se slazu da su skolska dvorista najrizicnija kada je o prvom kontaktu sa drogom rec. Ucenici prvog i drugog razreda beogradskih srednjih skola i gimnazija to potvrdjuju.

Sanja iz Drvnopreradjivacke skole na Dorcolu kaze: "Bilo je sumnjivih tipova koji su se muvali po dvoristu. Neki ucenici starijih razreda su se i drogirali. Nalazili smo spriceve po dvoristu. Zbog toga je deo tog dvorista sada ogradjen i zatvoren." Njena drugarica koja odbija da se predstavi, kaze: "Ja sam pala u iskusenje. Probala sam ekstazi iz radoznalosti. Strava je! Necu da idem dalje, mogu da prestanem kad god hocu."

Sasa iz Pete beogradske gimnazije objasnjava: "Sama rec droga, oznacava smrt. Imam dosta prijatelja koji su narkomani. Ja nikada nisam probao, niti imam nameru. Kod nas u dvoristu se normalno pusi trava."

- Nisam otisla dalje od cigarete. Ni moji drugovi nisu otisli dalje od dzointa, kaze ucenica Osme beogradske gimnazije. Njena drugarica iz Druge beogradske prica: "Poznajem ljude koji to rade. Kazu, samo zadovoljstva radi, da ne osecaju zavisnost. To rade da bi se zabavili. Pricaju da im je lepo, smeju se. Nikada nisam pala u iskusenje a bila sam u prilici."

Jedna nedavna anketa o narkomaniji i sidi, obuhvatila je 71 nastavnika u pet osnovnih skola u Beogradu i Srbiji.Na pitanje da li smatraju da su dovoljno obrazovani kada je o sidi rec, 57,7 odsto nastavnika odgovorilo je negativno. Njih 19,7 odsto smatra da se u skolama ne preduzimaju potrebne mere za suzbijanje narkomanije i side. Isto istrazivanje obuhvatilo je 160 ucenika cetvrtih razreda osnovnih skola. Svi su odgovorili da im je poznato da je droga stetna po zdravlje. Medjutim, na pitanje da li u skoli postoje ucenici koji koriste drogu, njih 43 odsto odgovorilo je pozitivno.

Rezultati istrazivanja narkomanije medju mladima u Pancevu pokazali su da je svaki cetvrti srednjoskolac okusio drogu. Indikativno je da, prema mnogim istrazivanjima, skola nema veceg uticaja u informisanju o narkomaniji i drugim oblicima zavisnosti.

- Droga moze da se kupi svuda, jos malo pa i na trafici. Moje prvo iskustvo u vezi sa drogom vezano je za skolsko dvoriste. U pocetku sam bio cascavan ali to nije trajalo vecno. Onda sam poceo da kradem. Prvo u svojoj pa po drugim kucama. Ne znam sta jos da vam kazem. Siguran sam da ce vama zvucati pateticno, ali mogu samo da dodam. "Video sam djavola i rukovao se s njim" - prica cetrnaestogodisnji Perica koji se leci u Zavodu za bolesti zavisnosti. Kaze da zeli da se izleci. Mnogo mu znaci bolnicka izolacija jer su mu skoro svi prijatelji narkomani. Ima planove za buducnost. Voleo bi da taksira za pocetak. Sanja da jednog dana otvori auto-perionicu.

Locirajuci prevenciju narkomanije u siroke okvire promocije i ocuvanja zdravlja mladih i oslanjajuci se na brojne istrazivacke studije, potrebno je da skolski programi obuhvate mlade pre nego sto se odredjeni oblici ponasanja uspostave. Kako rizicno ponašanje ne postoji kao izolovano, pojedinacno, vec, najcesce postoji povezanost izmedju nekoliko oblika, to programe za zdrave stilove zivota mladih treba zapoceti jos iz zabavista, nastaviti kroz osnovnu sve do srednje skole.

www.ci-shop.co.yu/Agena/uloga_skole.htm              ULOGA SKOLE U BORBI PROTIV NASILJA I DROGE

Autor: grupa autora

Izdavac: Ministarstvo prosvete republike Srbije, 1998.
Povez: brosiran
Pismo: cirilica
Dimenzije: 17 cm x 24 cm
Broj strana: 121
Cena: 1,10 GBP

Poremecaji u ponasanju dece predstavljau oblike ponasanja  koji odstupaju od drustveno prihvacenih normi ponasanja i koje   nepovoljno uticu na razvoj mladih. Zbog toga su potrebne vaspitne i preventivne aktivnosti, strucna i drustvena pomoc u resavanju problema koji zbog njih nastaju. Ova publikacija je namenjena skolama. Sadrzaj je podeljen u tri dela. U prvom delu su prikazane programske osnove mera za planiranje vaspitno-preventivnog rada. U drugom i trecem delu dati su prilozi, iz stranih izvora, o temama "Nasilje u skolama u svetu" i "Narkomanija u skolama u svetu".

 

 

NAGLI PORAST UZIVALACA DROGE U SREDNJIM PA I U OSNOVNIM SKOLAMA

DROGA U SKOLSKOJ TORBI

Droga se vise ne dogadja negde drugde i nekima drugima, ona je ovde medju nama. Naglo raste broj uzivalaca droga, narocito medju mladima, medju srednjoskolcima, pa i starijim osnovcima. Droga i u Subotici, na zalost, dobija sve znacajnije mesto u zabavi mladih, i prisutna je toliko da, na primer, najpopularniju, marihuanu, mozete omirisati gotovo na svim mestima gde se mladi skupljaju. Kazu da se nijedna zurka vise ne moze smatrati uspešnom ako se „ne posluzi" i droga.

Prema proceni strucnjaka koji se bave ovim problemom, u Subotici je između 70 i 80 procenata mladih između 15 i 25 godina bilo u kontaktu sa opojnim drogama, a koliko njih je samo probalo, ili je povremeno ili svakodnevno uzima, ili samo prodaje, tesko je reci.

Medju ovdasnjim mladim ljudima najvise se koristi marihuana u obliku cigareta. Do njih nije tesko doci a medju korisnicima vlada uverenja kako nije opasna po zdravlje. Pored nje od opojnih droga najcsece se koriste „markice" LSD-a i tablete ekstazija. Na srecu, teske droge, kao sto su heroin i kokain, u Subotici se znatno manje koriste. Poseban problem je drogiranje lekovima.

Medicinski strucnjaci tvrde da nijedna droga nije bezopasna, napotiv, ostavlja teske posledice i po mentalno i po fizicko zdravlje. Upravo zbog toga neke skole u saradnji sa lekarima i policijskim strucnjacima organizuju sastanke sa ucenicima, roditeljima, nastavnicima, kako bi se upoznali sa ovim problemom, a cilj je da deca ne posegnu za drogom, odnosno da prestanu sa njenim uzimanjem.

                                           Godina LVI – Broj 08 – 23. februar 2001. http://www.subnovine.co.yu/2001071/SUBN0106.html

   SVE JE VISE UZIVALACA DROGE MEDJU SREDNJOSKOLCIMA PA I OSNOVCIMA

SIRI SE MIRIS MARIHUANE

Kod nas se, na srecu, koriste uglavnom lakse droge, a najpopularnija je marihuana. U kontaktu sa drogom je bio veci deo populacije od 15 do 25 godina.  Nema jeftine droge, pa se u potrazi za novcem ona cesto preprodaje i tako cini krivicno delo. Kontakt roditelja sa policijom i skolom jako vazan

Dok smo posmatrali kako se droga poput epidemije siri medju mladima na Zapadu, radovali smo se sto to zlo nas zaobilazi. Sada je jasno da smo vec tada, i ne znajuci to, stajali u redu. Droga je stigla i do nas, i upravo, nazalost, dozivljava svoj bum, kao sto je pre nekih godinu dana to dozivela u Novom Sadu, a pre njega u Beogradu.

Droga osvaja mlade, donja starosna granica se sve vise spusta, pa je pored srednjoskolca uzimaju i ucenici starijih razreda osnovnih skola. Najvise se koristi marihuana u obliku cigarete, i njen miris se siri i po skolama, i po ulicama, i svim sastajalistima mladih. Osim nje najcesce se koriste „markice" LSD-a i tablete ekstazija.

Sta se cini i sta valja siniti kako bi sacuvali i psihicko i fizicko zdravlje mladih generacija, pitanje je koje se sve vise namece i u ovoj nasoj sredini.

KONTAKT SA DROGOM

Miroslav Janic, kapetan SUP-a u Subotici, problemom droge se bavi blizu 3 godine. Razgovor smo zapoceli pitanjem koliko je droga prisutna medju mladima u nasem gradu.

– Moja procena je da je 70-80 procenata mladih, uzrasta od 15 do 25 godina bilo u kontaktu sa opojnim drogama. To su prodavci, kupci, uzivaoci, narkomani – kaze Miroslav Janic. – Ne moze se reci da se droga koristi samo na nekim odredjenim mestima u gradu, ona se, takoreci, uziva svugde i na svakom mestu. Kada je u pitanju skolska omladina, u poslednjih godinu dana drogu najvise koriste srednjoskolci, a od ove skolske godine droga ide i po osnovnim skolma. Kao korisnici evidentirana su i deca ispod 14 godina, sto do sada nije bio slucaj. Granica se spustila na sedmi-osmi razred osnovne skole. Zbog toga se sve vise i one interesuju za nas program edukacije, da vide kako da prepoznaju decu koja koriste drogu i sta treba preduzeti.

Tokom razgovora Miroslav Janic je u vise navrata naglasio da pored takozvane represivne, SUP ima i edukativnu ulogu kada je droga u pitanju.
Preventivni rad znaci saradnju sa skolama, bolnicom, roditeljima.

– Roditelji nam se direktno obracaju za pomoc kada nadju drogu kod deteta. Mi smo prvi koji treba da saznamo za to i verujem da najvise mozemo i pomoci, ali samo ako nam se roditelji obrate. U ovom nasem radu interes deteta je na prvom mestu, cak i ako je tu i tamo prodavalo drogu. Droga je problem ne samo porodice vec i drustva – kaze Miroslav Janić i dodaje: – Ne moze se za svakog ko zapali „dzoint" reci da se drogira, ali je to pocetak koji moze da dovede do toga. Oni koji za vreme vikenda, znaci povremeno, uzimaju drogu to su probatori, a narkomani su oni koji su postali zavisnici.

SVAKA DROGA JE SKUPA

Na nasu primedbu da je veliki broj uzivalaca, pre svega lakih droga, povezan sa njihovom relativno niskom cenom, Miroslav Janic je rekao:

- Nema jeftine droge. Ni marihuana nije jeftina cim jedan paketic staje deset maraka, a jedna cigareta oko 80 dinara. Droga ekstazi, koja je ovde popularna zbog blizine granice, staje 12-15-20 maraka, jedna tableta. Cena jeste ta koja je utice na rasprostranjenost marihuane, ali ima nekih koji dnevno popuse cak 7-8 cigareta, i to nikako nije jeftino. Zbog toga imamo cest slucaj da polovinu paketica preprodaju da bi ih ostatak izasao dzabe ili jeftinije.

Kako smo saznali u ovom razgovoru, pored marihuane najvise se koriste tablete ekstazija i „markice" LSD-a.

– Na srecu, od opojnih droga u Subotici se uglavnom koristi marihuana, ekstazi i LSD, dok su heroin i kokain zastupljeni u manjem obimu.  Međutim, sa laksih droga vremenom se prelazi na one teze, sa kojih se tesko skida i koje ostavljaju teske posledice – rekao je Miroslav Janic.

Osnovni posao policije kada je u pitanju droga jeste, najjednostavije receno, sprecavanje trgovine drogom, koja je zakonom kaznjiva.

DROGA I ZAKON

– Posedovanje i uzivanje opojnih droga nije kaznjivo delo. Medjutim, to one koji je poseduju i uzivaju ne amnestira od saradnje sa policijom. Jer policija je duzna da prikuplja podatke od uzivalca droge ili narkomana. Zabluda je da policija nece zakucati na vrata osobe koja samo uziva drogu. On je duzan da pruzi informacije gde je i kod koga kupio drogu, jer nas je posao da hvatamo one koji je prodaju. Onog trenutka kada drogu das ili prodas drugom to je krivicno delo. Ako posredujes u kupovini, i to je krivicno delo. Kontakt sa drogom lako sklizne u krivicno delo. Kako sam rekao, droga je skupa, pa da bi se osoba izvukla jedan deo proda a ostatak ga izađe dzabe, i tako dolazi do krivicnog dela. Neki se u razgovoru sa nama pravdaju da je bolje da tako dolaze do novca nego da kradu. Ima primera da se preprodajom bave i maloletnici, i oni sa 50 godina. No, ipak, to najvise rade mladi od 15 do 25 godina. Krivicno delo onda povlaci krivicnu prijavu, otvara se dosije, donosi se sudska presuda. Ipak, za Suboticu je karakteristicno da nema krivicnih dela zbog nabavke droge, za razliku od Beograda i Novog Sada, na primer, gde su svakodnevne pljacke i obijanja zbog novca za kupovinu droge.

Kako kaze Miroslav Janic, droga u Jugoslaviju dolazi, uglavnom, iz Crne Gore i Albanije.

– Međutim, marihuana se gaji i kod nas. Prosle godine smo kod Hajdukova u jednom plasteniku zaplenili 265 kg zelene mase marihuane – podseca nas sagovornik.

Na kraju razgovora Miroslav Janic se ponovo vratio saradnji sa skolama i roditeljima gde se mogu postici pozitivni rezultati u resavanju problema droge i drogiranja.

– Skole moraju da se bore sa problemom droge, da se ne dozvoljava preprodaja droge u skolama. Jer, skole imaju odredjene mere da to sprovedu u delo. Postavlja se i pitanje zbog cega je uopste pusenje u skoli dozvoljeno. Saradnja roditelja sa nama je, kao sto sam rekao, veoma vazna. Jer cim je dosao kod nas on je spreman da pomogne svom detetu. Ali, imamo roditelja koji su indiferentni prema problemu i one koji ne prihvataju istinu da njihovo dete uzima drogu. Problem je kada se to kasno primeti.

PORODICA NAJVAZNIJA

U srednjim skolama droga je postala svakodnevica i sa njom tek pocinje borba. Nije retkost da ucenik nastavi prisustvuje pod dejstvom droge.   Na odmorima izmedju casova dosta se pusi, neki duvan, neki marihuanu. Sta se to dogadja sa ucenicima, pitali smo Zuzanu Juriga, psihologa u Tehnickoj skoli.

– Kada razgovram sa decom gotovo uvek cujem od njih da su roditelji prezauzeti, po ceo dan nisu kod kuce. A imamo i drugu krajnost – prezasticeno dete. Ono sto ja mogu da vidim jeste da deca nemaju organizovano slobodno vreme. Uglavnom spavaju i idu u skolu. Pitam i roditelje kakve obaveze deca imaju kod kuce, i obicno dobijam odgvor: nista osim da uce. Neka mi niko ne kaze da je skola tako zahtevna!  Jednostavno, deca „zuje", ne bave se sportom, ne citaju, na zalost, deca nam ne razmisljaju – ukazuje Zuzana Juriga o praznom prostoru koji  ostavlja danasnji nacin zivota mladih u koji se onda droga lako uklopi.

– Moje je misljenje da treba obratiti vecu paznju na porodicu. Jer iz razgovora sa ucenicima koji uzimaju drogu mogu da zakljucim da koren uvek lezi u porodici. To su uvek nesredjeni prodicni odnosi. Decu treba voleti, ali treba imati i zahteve prema njima, treba im davati obaveze u kuci, ne treba im samo davati novac nego emocije. Deca su zeljna da ih volite, i obicno su negde zapostavljena.

Ucenik pod dejstvom droge nije skoncentrisan na casu, oci su mu krvave, govor zapinje, suse mu se usta, neki od njih su agresivni i prave incidente na casu... U pocetku uzimanje droge se, kaze nasa sagovornica, ne odrazava na ucenje, ali kasnije ocene bivaju sve slabije jer dete ne uci, niti moze da uci. Zuzana Juriga kaze da je kontakt sa roditeljima u ovakvim slucajevima najvazniji, ali da neki roditelji ne misle tako. Ucenik pod dejstvom droge se udaljava sa casa, obavestavaju se roditelji, a ako je potrebno upucuje se na lecenje.

A ucenici, i uopste mladi, drogu jos uvek shvataju kao dobru zabavu, bezanje u nestvarni svet, cak i kao modu ili ulaznicu u svet odraslih. Ali, dokle?

 Izvori podataka i preporuceni linkovi:

 www.nida.nih.gov/Infofax; www.fonas.org.yu; www.blic.co.yu; www.subnovine.co.yu; www.nin.co.yu; www.doctor.co.yu; www.neuro-so.org.yu: www.medijaklub.cg.yu; www.krstarica.co.yu

 

 

Ovaj web sajt je napravljen iskjlucivo radi pruzanja informacija o drogama. Mi ne podrzavamo zloupotrebu droga vec se borimo protiv narkomanije znanjem. Materijal se moze sobodno koristiti u edukativne svrhe.

I© 2001 mirijevo.co.yu/narkomanija

Designed by  JW