Informator                                          Vodic za mlade

MARIHUANA je najrasprostranjenija i najpopularnija droga u svetu i kod nas. Mnogi se zalazu za legalizaciju marihuane, isticuci njena pozitivna svojstva i   propagirajuci da pusenje marihuane ne izaziva zavisnost. S obzirom na to da su mladi cesto u zabludi da marihuana nije stetna po zdravlje, kao i na cinjenicu da je vecina korisnika drugih droga pocela od marihuane,  najvise paznje posvecujemo upravo ovoj drogi.

I "trava" je opasna

Zasto mladi uzimaju marihuanu?

Kako mozete prepoznati nekoga ko je pod uticajem marihuane?

Sta se desava prilikom pusenja marihuane?

Da li marihuana utice na skolske, sportske i druge aktivnosti?

Da li marihuana moze dovesti do upotrebe drugih droga?

Da li se marihuana moze koristiti kao lek?

Zasto je marihuana stetna?

Kako marihuana utice na voznju?

Ako trudnica pusi marihuanu moze li da naskodi bebi?

Da li marihuana izaziva zavisnost?

Sta ako neko hoce da prestane da uzima marihuanu?

 

ZASTO MLADI UZIMAJU MARIHUANU?

Postoji mnogo razloga zasto deca i mladi pocinju da uzimaju marihuanu. Vecina mladih puse marihuanu na nagovor svojh prijatelja ili brace i sestara. Neki je uzimaju, jer su to videli od starijih u svojoj porodici. Neki smatraju da je cool uzimati marihuanu, jer o tome slusaju pesme i gledaju filmove. Veliki broj tinejdzera vidi od svojih idola (najcesce muzicara) da se "stimulisu" dzointom. Neki mladi misle da im marihuana i ostale droge mogu pomoci da pobegnu od problema u porodici, u skoli, sa prijateljima ili da steknu nove prijatelje. Neki pominju psiholosko razresenje kao razlog zbog kojeg uzimaju marihuanu - da bi se lakse suocili sa zabrinutoscu, ljutnjom, depresijom, dosadom itd. Zapamtite: upotreba marihuane nije efikasan metod za resavanje zivotnih problema, a ako si drogiran ne mozes se ni suociti sa problemima i izazovima odrastanja. Bez obzira na koliko majica i slika vidite nacrtan list marihuane ili koliko puta culi da je cool biti 'naduvan', zapamtite ovo:

NE MORATE PUSITI MARIHUANU SAMO ZATO STO MISLITE DA SVI OSTALI TO RADE. vECINA VASIH VRSNJAKA NE UZIMA MARIHUANU.

 

KAKO MOZETE PREPOZNATI NEKOGA KO JE POD UTICAJEM MARIHUANE?

Ako je neko uzimao marihuanu on ili ona moze da: 1. izgleda kao da ima vrtoglavicu i tesko hoda 2. izgleda blesavo i smeje se bez razloga 3. ima crvene, zakrvavljene oci 4. tesko pamti stvari koje su se upravo dogodile Kada prvobitni efekti nestanu, posle nekoliko sati, korisnik moze biti veoma pospan.

STA SE DESAVA PRILIKOM PUSENJA MARIHUANE?

Efekti zavise od nekih okolnosti:

  - Kolika je jacina droge (koncentracija THC)

  - Sta uzivalac ocekuje da se desi

  - Gde se uzima (misli se na mesto)

  - Kako se uzima

  - Da li se koristi jos neka droga ili alkohol uz nju

Neki ljudi ne osecaju efekat marihuane. Kod drugih on izaziva stanje opustenosti ili povisenog raspolozenja ("Hi feeling" - eng.termin koji se koristi medju narkomanima). Kod nekih marihuana izaziva pojacano osecanje zedji i gladi. Marihuana moze imati teske efekte: pojacanu zabrinutost i paranoidne ideje (osecaj proganjanja, najcesce). Ovakva stanja izaziva droga sa vecom koncentracijom THC ("trava k'o grom").

DA LI MARIHUANA MOZE DA UTICE NA SKOLSKE, SPORTSKE I DRUGE AKTIVNOSTI?

Moze. Marihuana utice na pamcenje, rasudjivanje i percepciju. Droga kvari tvoj uspeh u skoli, sportu ili kontaktu s prijateljima. Ako si 'high' mozes da ucinis gomilu glupih gresaka koje te mogu dovesti u neprijatnu situaciju ili se mozes povrediti. Ako cesto pusis marihuanu mozes da izgubis interes za svoj izgled, kao i interes za skolu ili posao. Osecaj za vreme, pokreti i koordinacija se menjaju pod uticajem marihuane. Posto marihuana utice na misljenje i rasudjivanje, korisnici mogu zaboraviti na siguran sex i biti izlozeni HIV virusu koji izaziva AIDS.

DA LI MARIHUANA MOZE DOVESTI DO UPOTREBE DRUGIH DROGA?

Moze. Dugorocna istrazivanja sprovedena nad srednjoskolcima pokazala su da je bilo jako malo onih koji su koristili druge droge, a da nisu poceli sa marihuanom. Naprimer, oni koji su probali marihuanu imaju 104 puta vecu sansu da probaju kokain, nego oni koji to nikad nisu ucinili. Ona deca i mladi koji uzimaju marihuanu dolaze u dodir sa drugim korisnicima i dilerima. Zato su oni u vecem riziku da budu nagovoreni da probaju i druge droge. Naucnici su otkrili da se kod dugorocnih korisnika marihuane stvaraju promene u mozgu koje mogu da dovedu do zavisnosti o alkoholu ili kokainu.

DA LI SE MARIHUANA MOZE KORISTITI KAO LEK?

THC, aktivna supstanca marihuane, proizvedena je u obliku tableta i izdaje se na recept. Koristi se za sprecavanje mucnine i povracanja koji se javljaju kod nekih vrsta raka, kao i za otvaranje apetita pacijentima obolelim od AIDS-a, da bi im se povecala telesna tezina. Potrebno je sprovesti istrazivanja o nuspojavama i potencijalnoj koristi marihuane pre nego sto ona bude opsteprihvecena u medicini.

ZASTO JE MARIHUANA STETNA?

Marihuana moze biti stetna na mnogo nacina, kako u trenutku uzimanja, tako i tokom duzeg konzumiranja. Marihuana otezava korisnikovu kratkorocnu memoriju (pamcenje nedavnih dogadjaja) i, korisnik moze imati problema prilikom obavljanja komplikovanijih zadataka. Ukoliko se uzima jaca marihuana, korisnik moze imati problema i prilikom savladavanja jednostavnijih zadataka. Zbog uticaja marihuane na zapazanje i gubljenje osecaja za vreme korisnici mogu doziveti saobrazajnu nesrecu. Takodje, mogu uci u riskantne seksualne odnose. Stoga postoji veza izmedju zloupotrebe droga i nezasticenog seksa, koji dovodi do sirenja HIV virusa, uzročcnika SIDE. Pod uticajem marihuane, ucenici tesko mogu uciti i nauciti. Sportisti imaju slabe rezultate u sportskim aktivnostima i na takmicenjima; osecaj za vreme, pokreti i koordinacija su poremeceni uticajem THC-a.

KAKO MARIHUANA UTICE NA VOZNJU?

Marihuana ozbiljno ometa vestine koje su potrebne za sigurnu voznju, a to su: opreznost, sposobnost koncentracije, koordinacija i sposobnost brzog reagovanja. Ovi efekti marihuane mogu trajati i do 24 sata posle pusenja. Marihuana moze dovesti do otezanog odredjivanja razdaljine i reagovanja na signale i zvukove u saobracaju . Marihuana igra veliku ulogu u saobracajnim nesrecama. U jednoj studiji u SAD, izneseni su podaci da od 150 nesmotrenih vozaca testiranih na droge, njih 33% su bili pozitivni na marihuanu, a 12% su bili pozitivni i na marihuanu i na kokain. Podaci su, takodje, pokazali da su oni koji su uzimali marihuanu imali iste probleme sa koordinacijom kao i oni koji su popili previse alkohola.

AKO TRUDNICA PUSI MARIHUANU MOZE LI DA NASKODI BEBI?

Doktori savetuju trudnicama da ne koriste nikakve droge, jer mogu da naskodite fetusu. Jedna studija na zivotinjama je pokazala da je gubitak fetusa u ranoj trudnoci vezan uz upotrebu marihuane. Neka istrazivanja su pokazala da su bebe, rodjene od majki koje su pusile marihuanu - lakse, manje i imaju manju glavu od beba koje rodjenih od majki koje nisu uzimale ovu drogu. Manje bebe cesce imaju zdravstvenih problema. Istrazivanja su, takodje, ukazala na probleme nervnog sistema kod dece cije su majke pusile marihuanu. Nije utvrdjeno da li se bebini zrdavstveni problemi, ukoliko su prouzrokovani marihuanom, vremenom izgube ili ne. Preliminarna istrazivanja su pokazala da deca rodjena od majki koje su kontinuirano uzimale marihuanu za vrijeme trudnoce mogu imati problema sa koncentracijom.

DA LI MARIHUANA IZAZIVA ZAVISNOST?

Da. Iako svi koji uzimaju marihuanu ne postanu zavisni, oni koji pocnu kompulzivno da traze i uzimaju ovu drogu postaju zavisni od marihuane. Kod teskih korisnika marihuane moze se razviti tolerancija. Tolerancija se javlja kada su korisniku potrebne vece kolicine droge da bi se postigli zeljeni rezultati, koji su ranije postizani sa manjim dozama. Neki teski korisnici pokazuju znakove zavisnisti, jer kad ne uzimaju drogu javljaju se simpomi odvikavanja (apstinencijalna kriza): nemir, gubitak apetita, nesanica, gubitak tezine i drhtanje ruku.

STA AKO NEKO HOCE DA PRESTANE DA UZIMA MARIHUANU?

Trenutno ne postoje nikakvi lekovi kojima bi se mogla leciti zavisnost od marihuane. Program lecenja je usmeren na savetovanje i sistem grupne podrske. Dalje napredovanje u lecenju se krece u smeru stvaranja programa za pomoc tinejdzerima koji uzimaju marihuanu.

 

 

I "TRAVA" JE OPASNA

Iz Odseka za suzbijanje narkomanije SUP Beograd.

Iako je narkomana u Beogradu sve vise, tacne ili bar priblizne podatke o njihovom broju niko ne zna.

- Oko 11.000 ljudi „obradjeno" je u policiji. To su lica kod kojih je nadjena droga ili su bili u kontaktu sa njom i prosta logika govori da su oni narkomani. Ipak, da bi se shvatilo pravo stanje tu brojku bi trebalo pomnoziti sa tri ili cetiri - kaze za „Blic" major policije Milan Kricak, sef Odseka za suzbijanje narkomanije SUP-a Beograd.

Prema njegovim rečima, u Beogradu je najvise marihuane, a porazavajuce je sto je sve vise medju ucenicima srednjih i visih razreda osnovnih skola. „Vreme je da razbijemo iluziju da je marihuana 'laka droga'", kaze Kricak i navodi nedavni primer kada je nastradao mladic star 19 godina. On je u drustvu mladjeg brata i njegovih prijatelja, koji su popusili nekoliko „dzointa", i sam odlucio da proba marihuanu. Ocigledno mu je to bilo prvi put i ubrzo mu je postalo lose, poceo je da se gusi i halucinira. Gosti su se uplasili i otisli, a mladic je poceo da trci po stanu pitajuci brata da li vidi „crvene tunele i crvena srca". Onda je rekao „'ajde zdravo, odoh ja" i skocio kroz prozor sa 11. sprata.

- Maruhuana nikako nije bezopasna. U ovom slucaju cetiri porodice su zavijene u crno. Porodica mladica koji je izvrsio samoubistvo, kao i familije ostalih koji su mu omogucili uzivanje droge, sto je krivicno delo - istice Kricak.

Od sintetickih droga „ekstazi" je na prvom mestu, a vezan je za rejv zurke. Za ovu drogu ni onaj ko je pravi ne zna tačno kako ce delovati.

- Korisnici „ekstazija" kazu da dize raspoloženje, ali je cinjenica da i samo jedna tableta moze da izazove smrt - napominje Kricak, navodeci primer da je u Beogradu jedan 17-godisnjak uzeo tabletu „ekstazija", poceo da halucinira i skocio sa petog sprata. Slicnih primera je bilo sirom Evrope.

Ipak, posle marihuane najzastupljenija droga je heroin. U Beogradu je najvise heroina iz Turske, prilikom cije se proizvodnje koriste specificne kiseline karakteristicne za to podneblje. Iako je turski „manje kvalitetan", nasi narkomani su „navikli" na njega.

- U heroinu koji se prodaje na ulici je, u 99 odsto slucajeva, samo oko 10 odsto pravog heroina, a ostalo su secer i druge supstance. Sto je duzi lanac preprodaje droge, smanjuje se procenat cistoce, a posto se i 90 odsto dilera drogira, oni najbolje ostavljaju sebi, a prodaju „miksovan" heroin. Korisnici heroina najcesce umiru usled predoziranja. To se desava kada narkoman promeni dilera i umesto heroina u kojem je bilo deset odsto droge, naidje na onaj u kojem je preko 30 odsto. Njegov organizam na to nije navikao i on umire - objasnjava Kricak, uz napomenu da su narkomani ujedno i pocinioci velikog broja krivicnih dela, a nisu retki slucajevi da su u stanju i da ubiju kako bi dosli do novca za drogu.

Sef Odseka za suzbijanje narkomanije tvrdi da je kljuc borbe protiv ovog zla u prevenciji.

- To je opaka bolest i zahteva angazovanje svih - ministarstava za omladinu i sport, obrazovanje, zdravlje, policije, kao i Crkve i pojedinaca, i niko ne sme da  zataji. Sve napore bi trebalo objediniti i naciniti program po iskustvima drugih - naglasava Kricak, objasnjavajuci da bi ciljna grupa za upoznavanje sa zlom koje donosi droga trebalo da budu deca od 13 do 15 godina. Posebno je vazno da roditelji o tome razgovaraju sa svojom decom. Nas sagovornik uverava da mladi jos ne znaju sta je narkomanija, pa je zato olako dozivljavaju. S druge strane, kaze, ukoliko se ogluse na sva upozorenja, drustvo nije krivo ako pocnu da koriste drogu.

- Roditelji cesto kriju bolest svoje dece kako ne bi bili odbaceni od okoline, sto je pogresno i zavrsava se tragicno. Cim primete da s njihovom decom nesto nije u redu, moraju da reaguju i traze pomoc. Ukoliko to na vreme ne ucine, kasnije nece biti u prilici da isprave gresku - kaze Milan Kricak.

 Izvori podataka i preporuceni linkovi:

 www.nida.nih.gov/Infofax; www.fonas.org.yu; www.blic.co.yu; www.subnovine.co.yu; www.nin.co.yu; www.doctor.co.yu; www.neuro-so.org.yu: www.medijaklub.cg.yu; www.krstarica.co.yu

 

 

Ovaj web sajt je napravljen iskjlucivo radi pruzanja informacija o drogama. Mi ne podrzavamo zloupotrebu droga vec se borimo protiv narkomanije znanjem. Materijal se moze sobodno koristiti u edukativne svrhe.

I© 2001 mirijevo.co.yu/narkomanija

Designed by  JW